Međunarodni dan bijelog štapa obilježava se s ciljem podizanja svijesti građana o specifičnim potrebama slijepih i slabovidnih osoba, ali i obvezama zajednice prema njima. To je prilika da se najšira javnost upoznaje s problematikom slijepih osoba provodeći kampanje, javnozdravstvene akcije, izložbe te druga prigodna događanja. Inicijativa za korištenje bijelog štapa kao zaštitnog znaka slijepih osoba u prometu pokrenuta je još 1930. godine, ali tek nakon Drugog svjetskog rata tzv. dugi bijeli štap počinje se primjenjivati kao pomagalo za kretanje slijepih.
Dan bijelog štapa prvi put se obilježava 1964. godine. Republika Hrvatska se pridružila mnogobrojnim zemljama u obilježavanju Međunarodnog dana bijelog štapa 15. listopada 1996. godine, od kada je Međunarodni dan bijelog štapa prerastao u Međunarodni dan slijepih osoba.
Bijeli štap kao pomagalo za samostalno kretanje
U današnjem sve gušćem prometu, bijeli štap je pomagalo koje slijepima omogućuje samostalno kretanje na poznatom terenu, ujedno je i prometni zaštitni znak slijepih osoba. Bijeli štap je zapravo produžena ruka slijepe osobe, sve što je izvan dosega štapa je opasnost za osobu i velika nepoznanica. Samostalno kretanje uz pomoć bijelog štapa svladava se na tečaju poduke usvajanjem osnovnih tehnika vještine korištenja štapa, osnovnih prometnih pravila te konfiguracije terena kojim će se osoba samostalno kretati.
Oštećenje vida u brojkama
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije objavljenima 10. veljače 2026., najmanje 2,2 milijarde ljudi u svijetu ima oštećenje vida na blizinu ili daljinu. Taj podatak obuhvaća različite stupnjeve oštećenja vida, a ne samo sljepoću. U Republici Hrvatskoj vodi se evidencija osoba s oštećenjem vida u slučajevima kada je to oštećenje uzrokom invaliditeta. Prema podacima Hrvatskog registra o osobama s invaliditetom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 2025. godini registrirano je 22.765 osoba s oštećenjem vida, što čini 3,4 % ukupnog broja osoba s invaliditetom. Osobe starije od 65 godina čine udio od 53,4 %, dobnoj skupini od 20 do 64 godine pripada 38,7 % osoba, a 7,9 % osoba je do 19 godina starosti.
U Gradu Zagrebu registrirana je 3.081 osoba s oštećenjem vida, uz udio od 2,6 % u ukupnom broju osoba s invaliditetom grada.
Prema dijagnozama koje u potpunosti ili većoj mjeri invalidiziraju osobu, u Hrvatskoj je registrirana 16.351 osoba s vidnim poremećajem i sljepoćom, u gradu Zagrebu 2.206 osoba. Osobe starije od 65 godina čine udio od 47,1 %, zatim 43,7 % osoba je u dobnoj skupini od 20 do 64 godine te 9,2 % djece i mladih do 19 godina starosti.
Očna i tiflotehnička pomagala u Gradu Zagrebu koristi 14.775 osoba, dok u Republici Hrvatskoj koristi 104.701 osoba.
Ako ne vidimo, nismo nevidljivi!
Nezadovoljavajući položaj slijepih osoba proizlazi iz otežanih mogućnosti zapošljavanja, prisutnosti diskriminacije i stigmatizacije, nedostatka ili nemogućnosti nabave asistivnih pomagala. Neophodno je stalno praćenje potreba i problema slijepih osoba jer se uz svakodnevni napredak tehnologije i poboljšanja olakšava svakodnevica i unaprjeđuje kvaliteta njihovog života. Za slijepe i slabovidne osobe izuzetno je važna psihosocijalna i profesionalna rehabilitacija. Provodi se s ciljem osposobljavanja za izvršavanje svih radnji potrebnih za samostalno življenje, podiže razinu samostalnosti i sposobnosti sudjelovanja u aktivnostima svakodnevnog života.
Prema medicinskoj indikaciji osigurana osoba ima pravo na pomagala koja su utvrđena popisom dostupnih pomagala. Pomagala za slijepe i slabovidne osobe možemo podijeliti na optička, neoptička i elektronska pomagala.
Također izuzetno je važno prilagoditi okolinu slijepoj i slabovidnoj osobi (raspored namještaja u stanu, korištenje uređaja sa zvučnim signalom ili adaptiranim kazaljkama itd.).
Asistivna tehnologija i prilagođena okolina
Slijepe osobe i osobe oštećena vida treba poticati na korištenje novih tehnologija, a upravo asistivna tehnologija predstavlja interdisciplinarno područje koje se sastoji od sredstava, proizvoda, metodologije, strategije, prakse i usluga kojima je cilj promicanje funkcionalnosti za slijepe i slabovidne osobe. Važne su prvenstveno iskoristivost, funkcionalnost, minimalizam, dizajn, ali i dostupnost tehnologije - primjerice elektronski ultrazvučni bijeli štap, govorni kuhinjski termometar, različite aplikacije za pametne telefone i računala, senzori, nosivi uređaji koji omogućuju da osjete svoju okolinu i kreću se sigurnije.
Ljudska podrška i mobilnost
Iako ovoj populaciji moderna tehnologija značajno olakšava život i dalje je nužna ljudska podrška, kroz kontinuirani rad i pomaganje svakom pojedincu koji je pogođen ovom vrstom invaliditeta, osnivanjem mobilnog tima stručnjaka, edukacijom članova obitelji, stručnjaka i zajednice o pravilnom pristupu i komunikaciji sa slijepom i slabovidnom osobom.
Jedan od najvažnijih preduvjeta neovisnog življenja svake osobe, pa tako i slijepe osobe i osobe s oštećenjem vida je mobilnost. Hrvatski savez slijepih obilježava Međunarodni dan bijelog štapa provodeći kampanju „Ako ne vidimo, nismo nevidljivi“.
Izvori
Tekst prema priloženom materijalu: Marija Škes, univ. mag. rehab. educ., Služba za javno zdravstvo, NZJZ „Dr. Andrija Štampar“. Tekst je lektorski uređen i podijeljen u odjeljke za web; globalni podatak o oštećenju vida ažuriran je prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.
NZJZ „Dr. Andrija Štampar“: Međunarodni dan bijelog štapa, 15. listopada
HZJZ: Izvješće o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj, 2025.
Svjetska zdravstvena organizacija: Sljepoća i oštećenje vida, 10. veljače 2026.
